Skip to main content

Mehmed II Sadržaj Rana vladavina | Osvajanja u Evropi | Osobnost | Također pogledajte | Reference | Navigacija"OTTOMAN WEB SITE - FATIH SULTAN MEHMED""Mehmed II | Ottoman sultan"biografija sa straniceuMehmed II

Osman IOrhanMurat IBajazid IMehmed IMurat IIMehmed IIBajazid IISelim ISulejman I VelikiSelim IIMurat IIIMehmed IIIAhmed IMustafa IOsman IIMurat IVIbrahim IMehmed IVSulejman IIAhmed IIMustafa IIAhmed IIIMahmud IOsman IIIMustafa IIIAbdul Hamid ISelim IIIMustafa IVMahmud IIAbdul Medžid IAbdul AzizMurat VAbdul Hamid IIMehmed V (Resad)Mehmed VI (Vahdetti)Abdul Medžid II (halifa)


Sultani Osmanlijskog CarstvaRođeni 1432.Umrli 1481.


osmanlijski turskisultanosvojio je KonstantinopoljIstanbulBizantijskog carstvaBizantijsko carstvoTrapezuntsko carstvoMorejuTransilvanijuAnadolijuKraljevinu BosnuTurskeFatih džamijeEdirnuMurat II1444abdikacijeMurata IIkrižarske vojskeJanka HunjadijaKonstantinopoljIstanbuluCarigradaturskiarapskihebrejskiperzijskigrčkilatinskiulemumatematikaastronomijadivan












Mehmed II




S Wikipedije, slobodne enciklopedije






Jump to navigation
Jump to search






















Mehmed II Osvajač

Fatih Sultan Mehmet Alternatif Portre.jpg
Sultan Osmanlijskog Carstva
Vladavina
1. vladavina 1444 - 1446
2. vladavina 1451 - 1481
Prethodnik
1. Murat II
2. Murat II
Nasljednik
1. Murat II
2. Bajazid II
Krunidba
1444
1451

Supružnik
Emine Gül-Bahar Hatun
Gülşah Hatun
Sitti Mükrime Hatun
Çiçek Hatun
Dinastija
Osmanlije
Otac
Murat II
Majka
Hüma Hatun
Rođenje
30. mart 1432
Smrt
3. maj 1481.(1481-05-03) (starost: 49)

Mehmed II (osmanlijski turski: محمد ثانى‎; 30. mart 1432. - 3. maj 1481.), najpoznatiji kao Mehmed Osvajač (el-Fatih, الفاتح), je bio osmanlijski sultan[1][2] koji je vladao kratko od 1444. do 1446. godine, a zatim od 1451. do 1481. godine. U svojoj 21. godini osvojio je Konstantinopolj (današnji Istanbul), čime je označio kraj Bizantijskog carstva. Tokom vladavine Mehmed II je osvojio Bizantijsko carstvo, Trapezuntsko carstvo, Moreju, Transilvaniju, Anadoliju i Kraljevinu Bosnu. Mehmed se smatra herojem današnje Turske i muslimanskog svijeta. Sahranjen je u turbetu Fatih džamije koju je izgradio tokom svog života.




Sadržaj





  • 1 Rana vladavina


  • 2 Osvajanja u Evropi


  • 3 Osobnost


  • 4 Također pogledajte

    • 4.1 Mehmed II u medijima



  • 5 Reference




Rana vladavina |


Mehmed II je rođen u Edirnu, tada glavnom gradu Osmanlijske države, 29. marta 1432. godine. Njegov otac je bio sultan Murat II, a majka Huma Hatun. Kada je imao 11 godina poslan je u Amaziju da pohađa školu i stekne iskustvo što je bila praksa i ranijih sultana. Nakon što je sultan Murat II sklopio mirovni ugovor sa Karamanskim carstvom koje se također nalazilo u Anadoliji, on je Augusta 1444. sve sultanske ovlasti prenio na svog sina Mehmeda II koji je tada imao 12 godina. U samom početku svoje vladavine, Mehmed II je zamolio svog oca Murata II da preuzme tron pred bitkom za Varnu, ali je Murat to odbio. Bijesan na svog oca, koji se davno penzionisao i živio mirnim životom u Anadoliji, Mehmed II je napisao: "Ako si ti Sultan, dođi i vodi svoju vojsku. Ako sam ja Sultan, ovim ti naređujem da dođeš i vodiš moju vojsku." To pismo je ipak prisililo Murata II da vodi Osmansku vojsku u Bici kod Varne 1444. Legenda kaže da je Muratov povratak tražio Halil-paša veliki vezir tog vremena koji nije priznavao vođstvo mladog Mehmeda II zbog toga što je Mehmedov učitelj bio njegov veliki neprijatelj i on se bojao da u tom duhu nije odgojio svog učenika. On je kasnije likvidiran od strane Mehmeda II tokom opsade Konstantinopolja na temelju optužbi da je podmićen ili da je nekim drugim načinom pomogao braniocima.


Mehmed II postaje sultan prvi put 1444. godine poslije abdikacije svog oca Murata II To prvo razdoblje vlasti završava iste godine kada mu se vojnici bune poslije poraza od križarske vojske i vraćaju na vlast Murata II. Kada mu otac po drugi put abdicira 1451. godine Mehmed II se pobrinuo da više nikad ne može biti vraćen na vlast.


Postoji priča da je Mehmed II kada je ušao u Palatu Cezara, koja je osnovana hiljadu godina prije Konstantinopolja on je izrekao poznate perzijske stihove: “Pauk plete zavjese u palati Cezara; sova poziva osmatrače u tornjevima Afrasiab."
Nakon pada Konstantinopolja, Mehmed je uzeo titulu Cezar Rima (Kayser-i Rûm), jer je Bizantsko carstvo bilo priznati nasljednik Rimskog carstva nakon što je glavni grad premješten u Konstantinopol 330. godine.


Osvajanje Konstantinopolja je omogućilo Mehmedu II da okrene svoju pažnju ka Anadoliji. Mehmed je pokušao stvoriti jedinstvenu vlast u Anadoliji osvajajući Turske države zvane Bejlik i Grčko carstvo Trebizonda na sjeveroistoku Anadolije, ujedinjujući se sa Zlatnom hordom sa Krima. Jedinstvena Anadolija je postignuta mnogo prije Mehmeda, za vrijeme sultana Bajazida I ali je bitkom kod Ankare 1402. novoformirana zajednica zemalja uništena. Mehmed II je ipak uspio, kako će se kasnije pokazati trajno ujediniti ove Anadolske države što mu je omogućilo da se nesmetano okrene prema Evropi i tamošnjem širenju.
Također, još jedan bitan politički događaj se desio u njegovo vrijeme. On je zapravo uobličio njegov stav prema Istoku. To je bio uspon Turkmenistanskog kraljevstva. Sa vodstvom Uzun Hasana Turkmenistansko kraljevstvo je dostiglo veličinu Osmanskog carstva u to vrijeme ali je u bici kod Otlukbelija Osmanska vojska zaustavila širenje Turkmenistana i pripojila njihove teritorije sebi. Taj događaj je pokazao sultanu Mehmedu II da njegova vojska nema prave konkurencije na istoku, te se on potpuno usmjerio ka zapadu. Na tom putu mu je stajala Evropa. [3]



Osvajanja u Evropi |




Mehmed II ulazi u konstantinopol sliku nacrtao Fausto Zonaro


Mehmed II je na istok išao do Beograda, gdje je pokušao zauzeti grad Janka Hunjadija na opsadi Beograda 1456. Mađarski činovnici su uspješno odbranili grad i Osmanlije su se povukle sa velikim gubicima na kraju, ali su na poslijetku oni zauzeli cijelu Srbiju.
On je također ušao u konflikt sa svojim bivšim vazalom, Princom Vladom III Tepešom (Drakulom) od Vlaške 1462. godine od koga je izgubio jednu bitku. Tada je Mehmed II pomogao Vladovom bratu Radu da osveti Osmansku vojsku i Radu je uspio potpuno poraziti svog brata koji je poražen pobjegao iz zemlje.
1475., Osmanlije su doživile veliki poraz narukama Stefana Velikog od Moldavije u Bici za Vaslui. 1476., Mehmed je pobijedio Stefana u Bici za Valeu Albu i umalo je uništio svu malobrojnu moldavsku vojsku. Onda je otpustio upravnika Sucaeve (Moldavija) ali nije uspio nikada osvojiti svu Moldaviju. Zbog širenja kuge i gladi on se sa svojom vojskom morao povući ispred Stefanove vojske i Drakule koji je dolazio u pomoć sa 30.000 vojnika.
Mehmed II je napao Italiju 1480. Namjera mu je bila da osvoji Rim i da "ujedini Rimsku Imperiju", i, u početku, je izgledalo kao da to može uraditi sa lahkim zauzimanjem Otranta 1480. ali je Otranto preuzet od strane papine vojske nakon Mehmedove smrti 1481. godine.
Ti oružani sukobi između Osmanske vojske i Evropljana su pokazali da Osmansko prisustvo u Evropi nije privremeno. Tokom vladavine Mehmeda II, Balkanske snage su skoro kompletno asimilirane od strane Osmanske vojske koju nikako nisu mogli zaustaviti.
Vladavina Mehmeda II je također dobro poznata i po religioznoj toleranciji sa kojom se ophodio prema svojim podanicima što je bilo veoma neobično za Srednji vijek. Međutim, njegova vojska se regrutovala iz Devširme. Oni su uzimali mladu kršćansku djecu i shodno njihovim sposobnostima ih još u najranijem periodu stavljali u razne službe.
Mehmed II je govorio sedam jezika (uključujući turski, grčki, hebrejski, arapski, perzijski i latinski) kada je imao 21. godinu (kada je osvojio Konstantinopolj). Nakon pada Konstantinopolja, on je osnovao mnoge univerzitete i koledže u gradu, neki od njih su i danas aktivni. Mehmed II je također poznat prvo kao Sultan koji je ozakonio kriminal i slične prekršaje uz adekvatne kazne mnogo ranije Sulejmana zakonodavača koji je to uradio upravo po njegovom primjeru. Mezar Mehmeda II se nalazi u Fatihovoj džamiji u Istanbulu; također i Most Sultana Mehmeda je nazvan po njemu.[3]



Osobnost |


U momentu osvajanja Carigrada, u dobi od 21 godine života, Mehmed II je tečno govorio nekoliko jezika, uključujući turski, arapski, hebrejski, perzijski, grčki i latinski.[4][5]


Ponekad bi okupljao ulemu, ili muslimanske vjeroučitelje, i izazvao ih da raspravljaju o teološkim problemima u njegovom prisustvu. Tokom njegove vladavine, matematika, astronomija, i muslimanska teologija su dostigle najviši stepen razvijenosti među Osmanlijama. Mehmed II je i sam bio pjesnik i pisao je pod pseudonimom "Avni" a iza sebe je ostavio divan tj. zbirku pjesama u klasičnom tradicionalnom stilu osmanlijske književnosti.



Također pogledajte |


  • Mara Branković


Mehmed II u medijima |


  • Fetih 1453 (film)


Reference |



  1. ^ "OTTOMAN WEB SITE - FATIH SULTAN MEHMED". www.osmanli700.gen.tr. Pristupljeno 2016-02-20. 


  2. ^ "Mehmed II | Ottoman sultan". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 2016-02-20. 


  3. ^ ab Hamdo Ćamo, biografija sa stranice camoch učitano 3.5.2014 (bs)


  4. ^ Norwich, John Julius (1995). Byzantium:The Decline and Fall. New York: Alfred A. Knopf. pp. 81–82. ISBN 0-679-41650-1.


  5. ^ Runciman, Steven (1965). The Fall of Constantinople: 1453. London: Cambridge University Press. p. 56. ISBN 0-521-39832-0.









Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_II&oldid=2929540"










Navigacija



























(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.172","walltime":"0.255","ppvisitednodes":"value":1296,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":21530,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":2671,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":10,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":3977,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 209.716 1 -total"," 33.55% 70.352 1 Šablon:Infokutija_Veličanstvo"," 28.30% 59.358 1 Šablon:Infokutija"," 19.37% 40.621 2 Šablon:Cite_web"," 17.04% 35.741 1 Šablon:Sultani"," 15.22% 31.914 1 Šablon:Navkutija"," 10.04% 21.065 1 Šablon:Navbox"," 9.91% 20.789 2 Šablon:Sporedni_okvir"," 9.16% 19.201 1 Šablon:Wikicitat"," 9.01% 18.891 1 Šablon:Datum_smrti_i_godine"],"scribunto":"limitreport-timeusage":"value":"0.045","limit":"10.000","limitreport-memusage":"value":2050494,"limit":52428800,"cachereport":"origin":"mw1271","timestamp":"20190408154250","ttl":2592000,"transientcontent":false);mw.config.set("wgBackendResponseTime":145,"wgHostname":"mw1273"););

Popular posts from this blog

Францішак Багушэвіч Змест Сям'я | Біяграфія | Творчасць | Мова Багушэвіча | Ацэнкі дзейнасці | Цікавыя факты | Спадчына | Выбраная бібліяграфія | Ушанаванне памяці | У філатэліі | Зноскі | Літаратура | Спасылкі | НавігацыяЛяхоўскі У. Рупіўся дзеля Бога і людзей: Жыццёвы шлях Лявона Вітан-Дубейкаўскага // Вольскі і Памідораў з песняй пра немца Адвакат, паэт, народны заступнік Ашмянскі веснікВ Минске появится площадь Богушевича и улица Сырокомли, Белорусская деловая газета, 19 июля 2001 г.Айцец беларускай нацыянальнай ідэі паўстаў у бронзе Сяргей Аляксандравіч Адашкевіч (1918, Мінск). 80-я гады. Бюст «Францішак Багушэвіч».Яўген Мікалаевіч Ціхановіч. «Партрэт Францішка Багушэвіча»Мікола Мікалаевіч Купава. «Партрэт зачынальніка новай беларускай літаратуры Францішка Багушэвіча»Уладзімір Іванавіч Мелехаў. На помніку «Змагарам за родную мову» Барэльеф «Францішак Багушэвіч»Памяць пра Багушэвіча на Віленшчыне Страчаная сталіца. Беларускія шыльды на вуліцах Вільні«Krynica». Ideologia i przywódcy białoruskiego katolicyzmuФранцішак БагушэвічТворы на knihi.comТворы Францішка Багушэвіча на bellib.byСодаль Уладзімір. Францішак Багушэвіч на Лідчыне;Луцкевіч Антон. Жыцьцё і творчасьць Фр. Багушэвіча ў успамінах ягоных сучасьнікаў // Запісы Беларускага Навуковага таварыства. Вільня, 1938. Сшытак 1. С. 16-34.Большая российская1188761710000 0000 5537 633Xn9209310021619551927869394п

Беларусь Змест Назва Гісторыя Геаграфія Сімволіка Дзяржаўны лад Палітычныя партыі Міжнароднае становішча і знешняя палітыка Адміністрацыйны падзел Насельніцтва Эканоміка Культура і грамадства Сацыяльная сфера Узброеныя сілы Заўвагі Літаратура Спасылкі НавігацыяHGЯOiТоп-2011 г. (па версіі ej.by)Топ-2013 г. (па версіі ej.by)Топ-2016 г. (па версіі ej.by)Топ-2017 г. (па версіі ej.by)Нацыянальны статыстычны камітэт Рэспублікі БеларусьШчыльнасць насельніцтва па краінахhttp://naviny.by/rubrics/society/2011/09/16/ic_articles_116_175144/А. Калечыц, У. Ксяндзоў. Спробы засялення краю неандэртальскім чалавекам.І ў Менску былі мамантыА. Калечыц, У. Ксяндзоў. Старажытны каменны век (палеаліт). Першапачатковае засяленне тэрыторыіГ. Штыхаў. Балты і славяне ў VI—VIII стст.М. Клімаў. Полацкае княства ў IX—XI стст.Г. Штыхаў, В. Ляўко. Палітычная гісторыя Полацкай зямліГ. Штыхаў. Дзяржаўны лад у землях-княствахГ. Штыхаў. Дзяржаўны лад у землях-княствахБеларускія землі ў складзе Вялікага Княства ЛітоўскагаЛюблінская унія 1569 г."The Early Stages of Independence"Zapomniane prawdy25 гадоў таму было аб'яўлена, што Язэп Пілсудскі — беларус (фота)Наша вадаДакументы ЧАЭС: Забруджванне тэрыторыі Беларусі « ЧАЭС Зона адчужэнняСведения о политических партиях, зарегистрированных в Республике Беларусь // Министерство юстиции Республики БеларусьСтатыстычны бюлетэнь „Полаўзроставая структура насельніцтва Рэспублікі Беларусь на 1 студзеня 2012 года і сярэднегадовая колькасць насельніцтва за 2011 год“Индекс человеческого развития Беларуси — не было бы нижеБеларусь занимает первое место в СНГ по индексу развития с учетом гендерного факцёраНацыянальны статыстычны камітэт Рэспублікі БеларусьКанстытуцыя РБ. Артыкул 17Трансфармацыйныя задачы БеларусіВыйсце з крызісу — далейшае рэфармаванне Беларускі рубель — сусветны лідар па дэвальвацыяхПра змену коштаў у кастрычніку 2011 г.Бядней за беларусаў у СНД толькі таджыкіСярэдні заробак у верасні дасягнуў 2,26 мільёна рублёўЭканомікаГаласуем за ТОП-100 беларускай прозыСучасныя беларускія мастакіАрхитектура Беларуси BELARUS.BYА. Каханоўскі. Культура Беларусі ўсярэдзіне XVII—XVIII ст.Анталогія беларускай народнай песні, гуказапісы спеваўБеларускія Музычныя IнструментыБеларускі рок, які мы страцілі. Топ-10 гуртоў«Мясцовы час» — нязгаслая легенда беларускай рок-музыкіСЯРГЕЙ БУДКІН. МЫ НЯ ЗНАЕМ СВАЁЙ МУЗЫКІМ. А. Каладзінскі. НАРОДНЫ ТЭАТРМагнацкія культурныя цэнтрыПублічная дыскусія «Беларуская новая пьеса: без беларускай мовы ці беларуская?»Беларускія драматургі па-ранейшаму лепш ставяцца за мяжой, чым на радзіме«Працэс незалежнага кіно пайшоў, і дзяржаву турбуе яго непадкантрольнасць»Беларускія філосафы ў пошуках прасторыВсе идём в библиотекуАрхіваванаАб Нацыянальнай праграме даследавання і выкарыстання касмічнай прасторы ў мірных мэтах на 2008—2012 гадыУ космас — разам.У суседнім з Барысаўскім раёне пабудуюць Камандна-вымяральны пунктСвяты і абрады беларусаў«Мірныя бульбашы з малой краіны» — 5 непраўдзівых стэрэатыпаў пра БеларусьМ. Раманюк. Беларускае народнае адзеннеУ Беларусі скарачаецца колькасць злачынстваўЛукашэнка незадаволены мінскімі ўладамі Крадзяжы складаюць у Мінску каля 70% злачынстваў Узровень злачыннасці ў Мінскай вобласці — адзін з самых высокіх у краіне Генпракуратура аналізуе стан са злачыннасцю ў Беларусі па каэфіцыенце злачыннасці У Беларусі стабілізавалася крымінагеннае становішча, лічыць генпракурорЗамежнікі сталі здзяйсняць у Беларусі больш злачынстваўМУС Беларусі турбуе рост рэцыдыўнай злачыннасціЯ з ЖЭСа. Дазволіце вас абкрасці! Рэйтынг усіх службаў і падраздзяленняў ГУУС Мінгарвыканкама вырасАб КДБ РБГісторыя Аператыўна-аналітычнага цэнтра РБГісторыя ДКФРТаможняagentura.ruБеларусьBelarus.by — Афіцыйны сайт Рэспублікі БеларусьСайт урада БеларусіRadzima.org — Збор архітэктурных помнікаў, гісторыя Беларусі«Глобус Беларуси»Гербы и флаги БеларусиАсаблівасці каменнага веку на БеларусіА. Калечыц, У. Ксяндзоў. Старажытны каменны век (палеаліт). Першапачатковае засяленне тэрыторыіУ. Ксяндзоў. Сярэдні каменны век (мезаліт). Засяленне краю плямёнамі паляўнічых, рыбакоў і збіральнікаўА. Калечыц, М. Чарняўскі. Плямёны на тэрыторыі Беларусі ў новым каменным веку (неаліце)А. Калечыц, У. Ксяндзоў, М. Чарняўскі. Гаспадарчыя заняткі ў каменным векуЭ. Зайкоўскі. Духоўная культура ў каменным векуАсаблівасці бронзавага веку на БеларусіФарміраванне супольнасцей ранняга перыяду бронзавага векуФотографии БеларусиРоля беларускіх зямель ва ўтварэнні і ўмацаванні ВКЛВ. Фадзеева. З гісторыі развіцця беларускай народнай вышыўкіDMOZGran catalanaБольшая российскаяBritannica (анлайн)Швейцарскі гістарычны15325917611952699xDA123282154079143-90000 0001 2171 2080n9112870100577502ge128882171858027501086026362074122714179пппппп

ValueError: Expected n_neighbors <= n_samples, but n_samples = 1, n_neighbors = 6 (SMOTE) The 2019 Stack Overflow Developer Survey Results Are InCan SMOTE be applied over sequence of words (sentences)?ValueError when doing validation with random forestsSMOTE and multi class oversamplingLogic behind SMOTE-NC?ValueError: Error when checking target: expected dense_1 to have shape (7,) but got array with shape (1,)SmoteBoost: Should SMOTE be ran individually for each iteration/tree in the boosting?solving multi-class imbalance classification using smote and OSSUsing SMOTE for Synthetic Data generation to improve performance on unbalanced dataproblem of entry format for a simple model in KerasSVM SMOTE fit_resample() function runs forever with no result